3. aprila, 2017

Poreski tretman troškova rekreacije zaposlenih

Pre svega, poslodavac treba svojim opštim aktom ili ugovorom o radu da predvidi mogućnost iznajmljivanja sportskih terena ili sala za rekreaciju svojih radnika i da utvrdi uslove pod kojima će zaposleni da ih koriste.

Prema odredbama člana 13. Zakona o porezu na dohodak građana (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US, 7/2012 – usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 – odluka US, 8/2013 – usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 – ispr., 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 5/2015 – usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn. i 7/2017 – usklađeni din. izn.) ovakav trošak poslodavca ima karakter zarade zaposlenih kao činjenje i pružanje pogodnosti, a prema Zakonu o radu (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014 i 13/2017 – odluka US) primanja zaposlenih koja je poslodavac utvrdio svojim opštim aktom kao pravo u smislu člana 120. stav 4) ovog zakona čine zaradu zaposlenih imajući u vidu da u članu 105. stav 3. ovog zakona primanja iz člana 120. tačka 4) nisu izuzeta iz zarade.

Prema navedenom, troškovi poslodavca po osnovu iznajmljivanja sportskih terena i sala za rekreaciju zaposlenih imaju karakter zarade zaposlenih na koje se plaćaju porez i doprinosi na zarade.

Po ovom pitanju je isti stav zauzelo Ministarstvo finansija.

Iz mišljenja Ministarstva finansija, br. 011-00-1041/2016-04 od 28. februara 2017. godine:

“Prema navodima iz zahteva, opštim aktom kod poslodavca uređeno je da je u cilju poboljšanja psihofizičkih sposobnosti svih zaposlenih, poslodavac u obavezi da omogući različite vidove “neposredne” rekreacije zaposlenih. S tim u vezi, poslodavac uzima u zakup sportsku halu, teniski teren, bazen i slično, radi rekreacije zaposlenih a sve u cilju poboljšanja njihovog psihofizičkog stanja s obzirom da većina zaposlenih radno vreme provodi u kontinuitetu pred računarom. Poslodavac bi obezbedio rekreaciju za sve zaposlene zakupom navedenih objekta na teret svojih sredstava.

Saglasno odredbi člana 13. stav 1. Zakona o porezu na dohodak građana (“Službeni glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06-ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11-US, 93/12, 114/12-US, 47/13, 48/13-ispravka, 108/13, 57/14, 68/14-dr. zakon i 112/15 – dalje: Zakon) pod zaradom u smislu ovog zakona, smatra se zarada koja se ostvaruje po osnovu radnog odnosa, definisana zakonom kojim se uređuju radni odnosi i druga primanja zaposlenog.

Zaradom, u smislu ovog zakona, smatraju se i primanja u obliku bonova, hartija od vrednosti, osim akcija stečenih u postupku svojinske transformacije, novčanih potvrda, robe, kao i primanja ostvarena činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda obveznika novčanom nadoknadom ili neposrednim plaćanjem (član 14. stav 1. Zakona).

Odredbom člana 15. propisano je da je obveznik poreza na zarade fizičko lice koje ostvaruje zaradu.

Zarada iz čl. 13. do 14b ovog zakona oporezuje se po stopi od 10% (član 16. Zakona).

Prema odredbi člana 13. stav 1. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 61/05, 62/06, 5/09, 52/11, 101/11, 47/13, 108/13, 57/14, 68/14 i 112/15) osnovica doprinosa za zaposlene i za poslodavce je zarada, odnosno plata i naknada zarade, odnosno plate u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose, opštim aktom i ugovorom o radu, odnosno rešenjem nadležnog organa.

Saglasno odredbi člana 105. stav 3. Zakona o radu (“Službeni glasnik RS”, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13 i 75/14) pod zaradom smatraju se sva primanja iz radnog odnosa, osim primanja iz člana 14, člana 42. stav 3. tač. 4) i 5), člana 118. tač. 1) do 4), člana 119, člana 120. tačka 1) i člana 158. ovog zakona.

Imajući u vidu navedene zakonske odredbe kao i navode iz dopisa, u slučaju kada poslodavca u cilju poboljšanja psihofizičkih sposobnosti svih zaposlenih organizuje različite vidove rekreacije za zaposlene tako što na teret svojih sredstava plaća zakup sportske hale, bazena i slično, smatramo da takvo primanje zaposlenih predstavlja činjenje i pružanje pogodnosti i podleže plaćanju poreza na dohodak građana i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po osnovu zarade.”