Pitanje koje često dobijamo u praksi glasi: “Želim pokrenuti biznis — šta otvoriti, obrt ili d.o.o.?”
Za sve koji imaju dilemu, u nastavku donosimo ključne razlike, prednosti i nedostatke ova dva najčešća oblika poslovanja. Iako postoje i drugi pravni subjekti (poput dioničkih društava, udruženja, fondacija, predstavništava itd.), fokus ovog teksta je upravo na obrtu i d.o.o, kao najzastupljenijim oblicima u Federaciji BiH, gdje je i njihovo osnivanje zakonski uređeno na entitetskom nivou.
Prvenstveno, bitno je naglasiti da su oba oblika zakonske kategorije, čije je osnivanje utvrđeno zakonima, a odabir između ova dva oblika prvenstveno zavisi od sljedećih faktora:
- vrsta i obim planiranih djelatnosti,
- početna ulaganja (visina osnivačkog kapitala),
- ko će obavljati djelatnost,
- planirani zaposlenici,
- te drugi faktori.
Obrt
Obrt je najjednostavniji organizacioni oblik poslovanja. Segmenti poslovanja obrtnika uređuju se na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou — od registracije i poslovnih knjiga, do poreza i posebnih uslova za obavljanje djelatnosti. Ključni propis za ovu oblast je Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH, kojim se definišu uslovi, registracija, poslovanje i organizacija obrta.
Prema Zakonu, obrt predstavlja samostalno i trajno obavljanje dozvoljenih i registrovanih privrednih djelatnosti radi ostvarivanja dobiti — kroz proizvodnju, promet ili pružanje usluga. Obrti se dijele na vezane i posebne, a detaljni uslovi njihovog obavljanja propisani su Uredbom o vezanim i posebnim obrtima.
Bez obzira na vrstu (vezani, posebni, dodatni, dopunski, u stambenom prostoru ili izvan njega, domaća radinost, tradicionalni zanat), svaka djelatnost mora biti upisana u obrtni registar nadležnog organa.
Obrt se može obavljati kao osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje.
Osnovno zanimanje
Osnovno zanimanje pretpostavlja da se obavljanje samostalne djelatnosti vrši kao primarna aktivnost, tj. njen vlasnik nije istovremeno zaposlen kod drugog poslodavca, već mu je ovo osnovni način ostvarivanja vlastitog dohotka.
Dopunsko zanimanje
Obrt kao dopunsko zanimanje fizičko lice može obavljati isključivo samostalnim radom (bez mogućnosti angažmana drugih lica kao zaposlenika), i to najduže 20 sati sedmično .
Dodatno zanimanje
Fizičko lice obrt kao dodatno zanimanje može obavljati isključivo putem zaposlenika, dok se ono javlja “samo” kao vlasnik. U ovim slučajevima, taj zaposlenik pored općih mora ispunjavati i posebne uslove propisane spomenutim zakonom.
Prednosti obrta u odnosu na d.o.o.
Prednosti obrta u odnosu na d.o.o. su sljedeće:
- Niži troškovi i jednostavnija registracija.
Registracija obrta je brža i značajno jeftinija od osnivanja d.o.o.-a, prosječno oko 1.000 KM (takse, ovjere, pečat, početna fiskalizacija). - Mogućnost rada izvan poslovnih i stambenih prostorija.
Određene djelatnosti (IT usluge, stručne i tehničke djelatnosti, umjetnost, zabava, rekreacija i ostale uslužne djelatnosti) mogu se obavljati bez posebnog poslovnog prostora, u skladu sa Pravilnikom o vezanim obrtima i srodnim djelatnostima. - Oporezuju se samo prihodi koji su zaista naplaćeni.
- Prosto računovodstvo, što značajno smanjuje troškove eksternog računovođe.
- Brže i jednostavnije izmjene podataka (adresa, djelatnost, oblik obrta).
- Jednostavnije zatvaranje obrta.
- Obrtnik može sam voditi računovodstvo, ako posjeduje potrebna znanja.
Nedostaci obrta u odnosu na d.o.o.:
- Plaćanje obaveznih doprinosa na unaprijed definisanu osnovicu (osnovica trenutno iznosi 1.376,00 KM za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti);
- Obrtnik odgovara svojom ličnom imovinom i imovinom obrta.
- Obrtnik ne može obavljati djelatnosti za koje je zakonom propisana odgovarajuća stručna sprema ili posebno odobrenje. Za tzv. posebne obrte potrebno je ispuniti i opće i posebne uslove, a saglasnost izdaje nadležno ministarstvo ili drugi nadležni organ. Vrste posebnih obrta i potrebni nivoi stručne spreme propisani su Uredbom o vezanim i posebnim obrtima.
- Nema mogućnosti obavljanja uvoza/izvoza, osim u iznimnim slučajevima uz posebno odobrenje.
- Obaveza plaćanja članarine obrtničkoj komori.
Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.)
Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) osniva jedno ili više fizičkih ili pravnih lica radi obavljanja djelatnosti pod zajedničkom firmom, uz ulaganje udjela u osnovni kapital. Članovi društva odgovaraju samo do visine svog udjela, dok društvo kao pravno lice preuzima obaveze u cijelosti. Status pravnog lica stiče se upisom u sudski registar, a minimalni osnovni kapital iznosi 1.000 KM.
D.o.o. je najčešći oblik poslovnog subjekta u BiH, prvenstveno zbog ograničene odgovornosti osnivača i većeg stepena sigurnosti poslovanja. Nakon osnivanja, društvo nastupa u pravnom prometu u svoje ime i ima široku autonomiju u ugovaranju i uređenju odnosa među članovima.
Proces registracije je propisan Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u FBiH i, u osnovi, slijedi isti tok kao i kod obrta:
– sudska registracija,
– prijava poreznoj upravi,
– razvrstavanje po djelatnosti u Federalnom zavodu za statistiku,
– otvaranje bankovnog računa,
– podnošenje zahtjeva za fiskalizaciju.
PDV registracija (kao ni za obrt) nije obaveza, sve do trenutka kada promet društva (u jednoj kalendarskoj godini) pređe prag od 100.000,00 KM.
Prednosti osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.)
- Kao osnivač (vlasnik čitavog ili dijela udjela u društvu) odgovarate do iznosa koji ste uložili, a ne svom svojom ličnom imovinom;
- Firma je pravno lice koje djeluje unutar pravnog prometa, neovisno o Vama;
- Možete registrovati neograničeni broj djelatnosti bez obzira što nemate odgovarajuću stručnu spremu, međutim za stvarno obavljanje nekih od njih morat ćete barem zaposliti radnika koji ima odgovarajuću spremu;
- Veliki broj djelatnosti koje društvo obavlja u unutrašnjem pravnom prometu, mogu se registrovati i za vanjskotrgovinski promet.
Nedostaci osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.):
- Veći troškovi osnivanja (sudski proces);
- Veći troškovi za promjene podataka društva (naziv, adresa, imenovanje/razrješenje ovlaštenih lica, istupanje/pristupanje članova društva – osnivača, dodavanje/brisanje djelatnosti, promjena osnivačkih kapitala itd.) jer sve promjene moraju biti usvojene na zakonom propisan način, te moraju proći sudsku proceduru;
- Obaveza vođenja dvojnog računovodstva, koje je skuplje, posebno kod složenijih djelatnosti.
OBRT vs. DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (D.O.O.)
| OBRT | D.O.O. | |
| Osnivački kapital | Nema | 1.000,00 KM (minimalni) |
| Troškovi osnivanja | cca 1.000,00 KM (zavisno od općinskih i kantonalnih propisa) | cca 2.000,00 KM (zavisno od općinskih i kantonalnih propisa) |
| Vrijeme potrebno za osnivanje | cca 15 dana (u zavisnosti od opštine osnivanja) | cca 30 dana uključujući registraciju na sudu, porezni broj, statistiku, otvaranje bankovnog računa, fiskalizaciju |
| Mjesto registracije | Jedinica lokalne samouprave (općina) prema sjedištu obrta | Općinski sud prema mjestu sjedišta |
| Mjesto obavljanja djelatnosti | Stambeni/poslovni prostor | Stvarno ili virtuelno sjedište društva, registrovano pri Registru privrednih društava nadležnog općinskog suda |
| Obrt ne može imati podružnice | Društvo može imati više podružnica, pored registrovanog sjedišta društva | |
| Odgovornost | Lično i imovinom obrta | Visinom osnivačkog kapitala ili udjela |
| Računovodstvo | Prosto | Dvojno |
| Djelatnosti | Sve dopuštene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajuće stručne spreme ili saglasnosti. | Za obavljanje određenih djelatnosti je potrebna dozvola nadležnih institucija. Za obavljanje određenih djelatnosti, potrebni su zaposlenici određene stručne spreme. |
| Zaposleni | Ograničenja u smislu obavljanja obrta kao dopunskog zanimanja- vlasnik obrta može isključivo lično obavljati djelatnost za koju je obrt registrovan, ne može angažovati druga lica). | Za određene djelatnosti, potrebni su zaposlenici određene stručne spreme ili licenci. |
| Plaćanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) | PDV se obračunava na naplaćene račune i izdate račune ako je usluga pružena u skladu sa ZPDV BIH | PDV se obračunava i plaća na izdate račune za pružene usluge, kao i usluge naplaćeno avansno. |
| Minimalna plata i minimalni doprinosi | Doprinosi na minimalnu neto platu za obrtnike koji se bave samostalnom djelatnošću obrta i srodnim djelatnostima (cca 1.376,00 KM)- cca 495,36 KM. | Doprinosi se plaćaju na minimalnu platu u FBiH. Najniža neto plata u FBiH iznosi 1.000,00 KM, a najniža osnovica za doprinose 1.562,00 KM. Ukupan trošak doprinosa za poslodavca iznosi 650,10 KM. |
Bilo da planirate pokrenuti obrt ili d.o.o., naši stručnjaci su tu da vam olakšaju svaki korak. Javite nam se i dogovorite konsultacije.
