Računovodstvo, IT rešitve in davčno svetovanje

Unija Smart Accounting d.o.o.
Tržaška cesta 515
1351 Brezovica pri Ljubljani
+386 1 360 20 00
+386 3 060 30 01

Kapucinski trg 11

4220 Škofja Loka

+386 4 506 04 00

Sončni Log 7

1370 Logatec

+386 1 360 20 47

Ljubljanska cesta 28

8000 Novo mesto

+386 1 360 20 26

Petrovče 256

3301 Petrovče

+386 3 424 43 11

Titova cesta 2a

2000 Maribor

+386 2 205 88 37

Rožna ulica 4

5280 Idrija

+386 5 777 55 00

Pristaniška ulica 8

6000 Koper

+386 5 777 40 10

+386 1 360 20 00

fb fb fb fb
24. oktobra, 2018

Kriptovalute u Bosni i Hercegovini

Kako je definisan pravni aspekt vlasništva kriptovaluta u Bosni i Hercegovini

Ne postoji jedinstvena zakonska regulativa, međunarodna konvencija ili multilateralni ugovor kojim je ujednačen pravni okvir za regulisanje transakcija koje se vrše u kriptovalutama, te koje definišu njihov status. Ukoliko se posmatra iz pravnog ugla, kriptovaluta podliježe podjeli stvari kao res in commercio – stvar koja je predmet pravnih poslova; res incorporales – kao virtuelna, netjelesna stvar, te kao res mobiles – pokretna stvar. Finansijske je naravi, te njenom prodajom/razmjenom na tržištu fizička i/ili pravna lica stječu finansijsku korist.

U Bosni i Hercegovini su prisutne kriptovalute i sve je veći broj kompanija koje uslijed nedostatka zakonske regulative spajaju kupce i prodavce kriptovaluta. U vezi s tim, 2017. godine je osnovan i prvi neprofitabilni edukativni forum Crypto.ba koji nudi kupovinu i prodaju kripto valute i ostalih artikala.

Zakon o Centralnoj banci Bosne I Hercegovine (CB BiH) kao jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH predviđa konvertibilnu marku (KM). Nije moguće razmijeniti bitcoin ili drugu kriptovalutu za KM, već je moguće razmijeniti samo ostale zvanične valute u KM, što je vidljivo na osnovu dnevne kursne liste koju izdaje CB BiH svaki radni dan. CB BiH ne raspolaže informacijama o rasprostranjenosti tržišta i upotrebi kriptovalute u BiH iz razloga što kriptovalute ne funkcionišu kao tipična valuta, ne izdaje ih centralna banka i ne oslanjaju se na protokol mreže centralnih banaka. Za razliku od mnogih nacionalnih banaka koje su zauzele negativan stav prema kriptovalutama, CB BiH je odlučila u vezi istih zauzeti apsolutno neutralan.

Dakle, u Bosni i Hercegovini ne postoji zakon niti bilo koja druga vrsta propisa koja reguliše kriptovalute, niti im priznaje status novca. Trenutno nema zakona u proceduri kojim bi se regulisala ta oblast, pa samim tim trgovina i posjedovanje kriptovaluta nije nezakonito. Zbog nedostatka regulative, promet kriptovalutama se odvija na tržištu koje je van dometa poreskih organa, jer zakoni o porezu na dodatnu vrijednost, dohodak i dobit ne uređuju tu oblast u Bosni i Hercegovini.

Računovodstveni tretman kriptovaluta – da li su kriptovalute gotovina?

U skladu sa MRS 7 – Izvještaj o novčanim tokovima obuhvata gotovinu i depozite po viđenju. Gotovina (prema MRS 7) su kratkoročne, visoko likvidne investicije koje se mogu brzo pretvoriti u gotovinu i koje nisu pod utjecajem značajnog rizika promjene vrijednosti.

Vrijednost kriptovaluta u prethodnom periodu je značajno oscilirala (u nekim periodima je rasla i do 1000 puta).

Imajući u vidu naprijed navedeno, kriptovalute se ne mogu obuhvatiti i vrednovati kao gotovina ili depozit po viđenju.

Da li su kriptovalute finansijski instrument?

Prema MRS 32, finansijski instrument je svaki ugovor na osnovu koga nastaje finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza ili instrument kapitala drugog entiteta. Kriptovalute se sa stanovišta računovodstvenih propisa ne mogu svrstati ni u finansijske instrumente jer ne zadovoljava definiciju propisanu MRS 32.

Da li su kriptovalute nekretnine, postrojenja ili oprema?

Definicija nekretnina, postrojenja i opreme data je u MRS 16 gdje je navedeno da su nekretnine, postrojenja i oprema materijalne stavke. S druge strane, kriptovalute nemaju fizičku formu, odnosno, nisu materijalizovane. Imajući u vidu navedeno, kriptovalute ne zadovoljavaju definiciju za priznavanje kao nekretnine, postrojenja i opreme.

Da li su kriptovalute zalihe?

Zalihe su, prema MRS 2, sredstva koja s drže radi dalje prodaje u redovnom poslovanju, u procesu proizvodnje se takva prodaju ili u obliku osnovnog i pomoćnog materijala koji se troši u proizvodnom procesu ili pri pružanju usluga. Zbog definicija propisanih ovim standardom, kriptovalute se ne mogu klasificirati kao zalihe.

Da li su kriptovalute nematerijalna imovina?

MRS 38 definiše da je nematerijalna imovina nemonetarna imovina bez fizičke suštine koja se može identificirati. Monetarna sredstva su novac i sredstva koja bi trebalo da se dobiju u fiksnim ili odredivim novčanim iznosima. Iz navedenog proizilazi zaključak da se kriptovalute mogu priznati kao nematerijalne imovina.

Dakle, u smislu računovodstvenog evidentiranja kriptovalute nisu valute, nego nematerijalna sredstva sa neograničenim vijekom trajanja i time nisu predmet amortizacije.

Kriptovalute kupljene na virtuelnom tržištu početno se vrednuju kao nematerijalna imovina. Međutim, ukoliko je kriptovaluta stečena “rudarenjem”, potrebno je razmotriti smjernice u vezi sa priznavanjem.

Ukoliko se knjigovodstvena vrijednost nematerijalne imovine uveća ili smanji kao rezultat revalorizacije, to uvećanje odnosno smanjenje se priznaje u ukupnom ostalom rezultatu, u okviru pozicije revalorizacione rezerve. Ovo se odnosi na one entitete koji primjenjuju pune Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja (MSFI).

Efekti odmjeravanja se kod entiteta koji primjenjuju MSFI za MSP prikazuju kroz bilans uspjeha, a preko iznosa amortizacije.

U skladu sa MRS 38, nematerijalna imovina sa ograničenim korisnim vijekom se amortizuje, dok se za nematerijalnu imovinu sa neograničenim vijekom trajanja ne vrši obračun amortizacija, već testiranje na obezvrjeđenje.

Za nematerijalnu imovinu se u skladu sa MRS 38, smatra da ima neograničen korisni vijek, ukoliko se na osnovu analize svih relevantnih faktora ne može predvidjeti završetak perioda u kome se očekuje da će nematerijalna imovina generisati prilive neto tokova gotovine u društvo.

Međutim, MSFI za MSP i Pravilnik za mikro i druga pravna lica ne daju mogućnost da nematerijalna imovina ima neograničen vijek trajanja, već se pretpostavlja da sva nematerijalna imovina ima ograničen vijek trajanja. Paragrafom 18.20 MSFI za MSP, je propisano da ako entitet nije u stanju da izvrši pouzdanu procjenu korisnog vijeka nematerijalne imovine, treba da se pretpostavi da je vijek trajanja deset godina.

PORESKI TRETMAN KRIPTOVALUTA – sa aspekta poreza na dobit

Nadovezujući se na prethodno rečeno, možemo reći da prilikom otuđenja nematerijalne imovine ili stavljanja van upotrebe, razlika između knjigovodstvene vrijednosti u momentu isknjižavanja iz bilansa i neto priliva koji se dobija otuđenjem te nematerijalne imovine, utvrđuje se kao dobitak ili gubitak.

Knjiženje se vrši odobrenjem odgovarajućeg računa na kojem se vodi nematerijalna imovina (uz eventualno zaduženje odgovarajućeg računa ispravke vrijednosti) i odgovarajućeg potraživanja po osnovu otuđenja (npr. kupci u zemlji i dr.), a razliku u korist ili na teret računa grupe ostalih prihoda, odnosno ostalih rashoda. Društvo, u skladu sa MRS 38 treba da procijeni da li je vijek trajanja nematerijalne imovine ograničen ili neograničen. Iako su preduzeća i u FBiH i u RS tretirani sa dva različita zakona, suštinski nema porezne razlike na društva, a na bazi njihovog sjedišta.

Poreski tretman kriptovaluta sa aspekta poreza na dodatu vrijednost

Odredbama člana 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (dalje: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u BiH uz naknadu, u okviru obavljanja djelatnosti, kao i uvoz dobara u BiH.

Prema odredbi člana 4. stav 1. Zakona, promet dobara, u smislu Zakona, je prijenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (dalje: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik.

Odredbom člana 8. stav 1. Zakona propisano je da su promet usluga, u smislu Zakona, svi poslovi i radnje u okviru obavljanja djelatnosti koji nisu promet dobara iz člana 4 – 7 ovog zakona.

Kriptovalute po svojoj suštini, predstavljaju virtuelni novac, koji nije odobren od strane nadležnih državnih organa, tj. ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja.

Imajući u vidu navedene odredbe Zakona kojima se uređuje predmet oporezivanja PDV, kao i suštinu kriptovaluta, prodaja virtuelne valute nije predmet oporezivanja, budući da naknada koja se po tom osnovu ostvaruje ne predstavlja naknadu za oporezivi promet dobara ili usluga.

Naime, po svojoj suštini prodaja kriptovaluta ima isti karakter kao i prodaja vrednosnih vaučera, na osnovu kojih imaoci vaučera mogu da kupuju dobra ili da primaju usluge. Također, kupovina kriptovaluta ne predstavlja ni avansno plaćanje, budući da kupovina kriptovaluta ne predstavlja naknadu za određeni budući promet dobara i usluga (prilikom prodaje kriptovalute nije poznato koja će dobra, odnosno usluge, biti isporučena, po kojoj će se poreskoj stopi oporezovati i slično). Na PDV tretman nije od uticaja da li se kriptovaluta prodaje Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu.

Poreski tretman kriptovaluta sa aspekta poreza na dohodak

Oblast kriptovaluta u BiH (niti u RS, niti u FBiH) još uvijek nije obuhvaćena zakonskom regulativom, tako da do zauzimanja zvaničnih stavova nadležnih državnih organa u vezi sa ovom vrstom prihoda ostaju samo nagađanja o mogućim pravnim i poreskim tretmanima i okvirima prihoda od prodaje kriptovaluta i sa aspekta Zakona o porezu na dohodak građana.

U skladu sa njima, razmatra se mogućnost  podvođenja ove vrste prihoda pod prihode kojima bi „na prvi pogled“ bila najpribližnija, sa aspekta Zakona o porezu na dohodak građana:

  1. Dohodak od imovinskih prava Čl. 21. Zakona o porezu na dohodak FBiH – nakon detaljnijeg razmatranja dolazi se do zaključka da se ne može smatrati prihodima od kapitala jer su Zakonom o porezu na dohodak precizirane kategorije prihoda koje se smatraju prihodima od kapitala, a kriptovalute po svojoj suštini ne mogu da se podvedu ni pod jednu od kategorija.
  2. Dohodak od ulaganja kapitala Čl. 22. Zakona o porezu na dohodak FBiH – nakon detaljnijeg razmatranja, slično prethodno navedenom, dolazi se do zaključka da se ova vrsta prihoda ne može smatrati ni kapitalnim dobicima jer su Zakonom o porezu na dohodak građana precizirane kategorije prihoda koje se smatraju kapitalnim dobicima, a kriptovalute ne mogu da se svrstaju ni u jednu kategoriju.

Dodatno, iako Zakonom o porezu na dohodak u RS je propisano nešto više kategorija oporezivanja, suštinski se iste mogu podvesti jednako kao i predstavljene tačke 1. i 2., te tako smatramo da niti u Federaciji BiH, niti u RS, zakonom o porezu na dohodak nije eksplicitno propisan način oporezivanja.

U FBiH je, međutim, u julu 2018. godine napravljen poziv svim poreznim obveznicima koji ostvaruju prihode iz inostranstva, da iste prijave, te obračunaju i plate porez na dohodak. U istom pozivu predstavljeni su obrasci za prijavu i podnošenje istoga poreza, te svakako propisano jeste i mjesto upisa u godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Ovim pozivom prihodi iz inostranstva kao nesamostalna djelatnost, te se tako i evidentiraju u istoj prijavi. Na iste se plaća porez na dohodak od 10%.

Uzimajući u obzir sve napred navedeno, prihodi od prodaje kriptovaluta, sa aspekta Zakona o porezu na dohodak građana, najpribližnije mogli bi mogli biti predmet oporezivanja porezom od nesamostalnih djelatnosti po stopi od 10%. S tim u vezi ova vrsta prihoda bi ulazila u zbir prihoda koji predstavljaju predmet oporezivanja godišnjim porezom na dohodak građana.

Da li se onda zakonski može ulagati u kriptovalute

Ukoliko bi se neko privredno društvo odlučilo da proizvodi kriptovalute i za te potrebe nabavilo opremu, a proizvedene kriptovalute bi dalje prodavalo i prihode po tom osnovu prikazalo u svojim bilansima takvo poslovanje ne bi bili u skladu sa Zakonom o CBBiH i propisima kojima se uređuje devizno poslovanje. S tim u vezi CBBiH je izdala obavještenje, koje u skraćenom obliku predstavljamo u narednim redovima:

Obavještenje CBBiH:

 „Novčana sredstva uložena u kriptovalute nisu zaštićena sistemom osiguranja depozita, te stoga je prije same odluke o njihovom korištenju potrebno detaljno se informirati o mogućim rizicima kupovanja, trgovanja i korištenja takvih valuta, iz pouzdanih i provjerenih izvora.

Trgovanjem valutama na platformama moguće je izgubiti “svoj novac” jer te platforme često nisu regulirane. Ako platforma za trgovanje valutama izgubi novac ili propadne, ne postoji posebna pravna zaštita. Novac iz “digitalnog novčanika” može biti ukraden. Znači nakon kupovine virtuelne valute ona je pohranjena u “digitalni novčanik” – na kompjuter, prenosni kompjuter ili pametni telefon, koji nisu zaštićeni od hakera.

Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže nikakvim informacijama o rasprostranjenosti tržišta i upotrebi virtuelne kriptovane valute bitcoin ili neke druge u BiH. Kriptovalute ne funkcionišu kao tipična valuta, ne izdaje ih centralna banka i oslanjaju se na protokol mreže računar prema računaru, baziran na Internetu.

Iz CBBiH podsjećaju da se na nivou evropskih regulatornih tijela već neko vrijeme raspravlja o temi kriptovaluta, ali za to područje nije donesena posebna regulativa niti na nivou EU-a, niti su, po trenutnim saznanjima, planirani zakonski akti kojima bi se ograničilo ili spriječilo kupovanje i trgovanje virtuelnim valutama.

Navode da su građani slobodni raspolagati svojim novcem na način na koji žele, u skladu sa vlastitim odlukama, ali je preporučljivo da imaju u vidu da je investiranje u kriptovalute podložno većim rizicima od investiranja u druge instrumente.„

Iz svega navedenog se može zaključiti da sticanje i držanje kriptovaluta, kao i trgovanje istim, u Bosni i Hercegovinii nije zabranjeno, već nije definisano. Sva pravna lica koja se odluče poslovati kriptovalutama u BiH posluju na sopstveni rizik, i tu se ne misli samo na finansijski rizik, već i rizik koji nosi poslovanje koje je suprotno propisima.

Oktobar, 2018.