Ozljeda na radu

Ozljeda na radu je: ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma; bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada; ozljeda koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno  i ozljeda koja nastane kod osigurane osobe u posebnim okolnostima.

Rok prijave ozljede i postupak

Kad nastupi slučaj ozljede na radu postupak se pokreće podnošenjem tiskanice Prijava o ozljedi na radu regionalnom uredu HZZO-a nadležnoj prema mjestu prebivališta / boravišta osigurane osobe. Prijavu podnosi poslodavac ili organizator određenih poslova ili izabrani doktor opće/obiteljske medicine osigurane osobe također to može učiniti i sama osigurana osoba. Osigurana osoba za koju nije podnesena prijava u roku tri godine od isteka navedenih rokova u potpunosti gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu. Prijava o ozljedi na radu popunjava se u pet primjeraka, i to za:

• obveznika podnošenja prijave;
• osiguranu osobu;
• nadležnog doktora specijalista medicine rada;
• izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i
• HZZO.

Ozljeda na radu prijavljuje se u roku 8 dana od dana nastanka. Pritom se još prilaže: cjelokupna medicinska dokumentacija; pisana izjava osiguranika o okolnostima nastanka ozljede; pisana izjava očevidaca o okolnostima vezanim uz ozljedu; pisana izjava  poslodavca ako podaci u prijavi nisu potpuni; zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru od strane Državnog inspektorata i zapisnik o  ispitivanju  prisutnosti  alkohola,  opojnih  droga  ili lijekova  od  strane nadležne Policijske uprave. Kod ozljede koja je posljedica prometne nesreće prilaže se:

• zapisnik o očevidu Policijske uprave;
• evidencija o radnom vremenu na dan ozljede i
• putni nalog u slučaju da je u pitanju ozljeda koja se dogodila na službenom putu.

Kod ozljede čija je posljedica smrt ozlijeđene osobe  prilaže obdukcijski nalaz kod ozljede sa smrtnom posljedicom.

Pravo na nadoknadu

Pravo na nadoknadu plaće pripada osiguranicima od prvog dana privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu. Nadoknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac za cijelo vrijeme trajanja bolovanja zaposlenika, ali na teret HZZO, koji je obvezan nakon zaprimljenog zahtjeva za povrat isplaćene nadoknade plaće vratiti poslodavcu u roku 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat. Sve dok HZZO ne izvijesti osiguranika o priznatoj ozljedi, osiguranik koristi naknadu na teret poslo­davca na temelju doznake od izabranoga nadležnog liječnika opće medicine, i to do 42 dana.

Ako pak to bolovanje traje dulje od 42 dana, naknada tere­ti HZZO, ali u visini naknade koja se isplaćuje za „obično“ bolovanju. Ako osiguranik dobije obavijest da je ozljeda pri­znata, tada se tek utvrđuje osnovica za naknadu pre­ma potvrdi o plaći, u 100-postotnoj visini koju ispla­ćuje poslodavac, a HZZO vraća naknadu. Kada HZZO pošalje poslodavcu potvrđenu prijavu ozljede na radu, što znači da je ozljeda na radu pri­znata, poslodavac treba učiniti sljedeće:

1. sastaviti potvrdu o plaći na kojoj izračunava satnu osnovicu prema kojoj utvrđuje svotu na­knade ;
2. ispraviti prethodno obračunanu naknadu koju je isplatio na svoj teret, a možebitno i na teret HZZO-a ako je priznavanje ozljede trajalo dulje od 42 dana ;
3. isplatiti radniku razliku naknade do 100 %.

U slučaju bolovanja prouzročenog ozljedom na radu postoje neke posebnosti u odnosu na bolovanje zbog ostalih ra­zloga, a to su:

• svota naknade utvrđene prema potvrdi o plaći ne ograničava se na 4.257,28 kn, nego se isplaćuje u cijeloj svoti;
• na visinu naknade ne utječe prethodno ostva­reni staž osiguranja (9 mjeseci neprekidno od­nosno 12 mjeseci s prekidima u posljednje 2 go­dine) i
• ako u prethodnih 6 mjeseci nije isplaćena niti jedna plaća ili je isplaćena samo jedna plaća, naknada se isplaćuje u visini pripadajuće plaće za mjesec za koji se određuje naknada plaće.

Kada bolovanje traje dulje od 18 mjeseci, nakon isteka 18. mjeseca bolova­nja osiguraniku se isplaćuje 50 % od zadnje isplaćene naknade, osim u slučaju bolovanja zbog zloćudnih bolesti.

Osiguraniku kojemu je za vrijeme trajanja bolovanja zbog ozljede na radu prestao radni odnos

Osiguraniku kojemu je za vrijeme trajanja bolovanja zbog ozljede na radu prestao radni odnos pripada nadoknada plaće i nakon prestanka radnog odnosa sve dok liječničko povjerenstvo ne utvrdi ponovnu sposobnost za rad ili dok se konačnim rješenjem ne utvrdi invalidnost osiguranika. U tom će slučaju HZZO izvršiti isplatu nadoknade plaće izravno osiguraniku. Radi stečajnog postupka poslodavca ili prestanka postojanja poslodavca, odnosno nelikvidnosti, isplatu će izvršiti HZZO izravno osiguraniku. Radniku koji je upućen na rad u inozemstvo nadoknada plaće u vezi s bolovanjem isplaćuje se na teret sredstava HZZO samo za vrijeme njegova boravka u RH.

Osiguraniku kojem je u vrijeme bolovanja uzrokovane ozljedom na radu određen pritvor

Osiguraniku kojem je u vrijeme bolovanja uzrokovane ozljedom na radu određen pritvor pripada nadoknada plaće u visini 1/3 nadoknade, a ako uzdržava obitelj, u visini 1/2 pripadajuće nadoknade. Nakon otpuštanja iz pritvora, kada je postupak protiv njega pravomoćnom presudom obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođen optužbe ili je optužba odbijena on ostvaruje pravo na obustavljeni dio nadoknade plaće. Osiguraniku koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora ili u ustanovi zbog provođenja mjera obveznog čuvanja i liječenja ne pripada pravo na nadoknadu plaće. Osiguraniku koji je privremeno zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, udaljen s posla do okončanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza, ne pripada pravo na nadoknadu plaće ako za vrijeme dok je udaljen s rada stupi na bolovanje.

Obaveze poslodavca

Poslodavac je u obvezan voditi brigu o svim okolnostima koje mogu utjecati na zaštitu radnikovog  zdravlja i sigurnost na radu. Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan radniku naknaditi štetu. Osim što naknada štete treba biti utvrđena prema sudskoj odluci ili nagodbi sklopljenoj tijekom sudskog postupka, za neoporezivu isplatu treba biti zadovoljen i uvjet da je svota naknade štete utvrđena za isplatu u jednokratnoj svoti.

Neoporeziva isplata u obrocima zbog nemogućnosti jednokratne isplate može se obaviti najviše do dvanaest obroka te se i može isplatiti u gotovini kada se isplata ne smatra dohotkom. Ako se naknada štete isplaćuje u više od dvanaest obroka, tada se razlika naknade štete iznad dvanaest obroka smatra primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak, a oporezivanje se obavlja ovisno o izvoru dohotka. Pri obračunu plaće i naknade štete u istom mjesecu, porez na dohodak od nesamostalnog rada treba obavljati kumulativno te se pri obračunu može koristiti samo jednim osobnim odbitkom.

Ako je riječ o vanjskom suradniku, svota se obračunava kao drugi dohodak. Ako je naknada štete određena u točno utvrđenim obrocima (tzv. rente) i isplaćuje se na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se plaćom. Kada je bivši zaposlenik u radnom odnosu kod drugog poslodavca te po toj osnovi prima plaću ili mirovinu pri čijoj isplati se uzima u obzir i njegov osobni odbitak, tuženi poslodavac u tom slučaju ne može koristiti pri obračunu osobni odbitak bivšeg zaposlenika.

Evidencija ozljeda na radu

Poslodavac mora voditi evidenciju o svakoj ozljedi na radu. Evidencija o ozljedi na radu zasniva se na zapisniku  koji se treba sastaviti za svaku ozljedu na radu i obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor. U slučaju nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu za vrijeme rehabilitacije osim ako radnik nije bio zaposlen na određeno vrijeme pa je sam ugovor istekao.

Nakon rehabilitacije radnik ima pravo vratiti se na svoj posao, odnosno na drugi odgovarajući posao, ako dotadašnji više ne možete obavljati. Ako poslodavac dokaže da nakon završene rehabilitacije ne postoje uvjeti da vas vrati na posao, mora isplatiti dvostruku otpremninu. Ako ozljeda na radu uzrokuje trajne posljedice na radnu sposobnost, radnik ostvaruje odgovarajuća prava u sustavu mirovinskog osiguranja. U slučaju potpune nesposobnosti za rad radnik može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu po povoljnijim financijskim uvjetima nego kada je invalidnost nastala u drugim okolnostima. Ako ozljeda na radu prouzroči smanjenu radnu sposobnost, radnik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju te određene pogodnosti pri novom zapošljavanju. Na temelju priznate ozljede na radu, ovisno o težini posljedica, u sustavu mirovinskog osiguranja može se ostvariti i pravo na financijsku nadoknadu zbog tjelesnog oštećenja (invalidnina).

U slučaju smrti obitelj ima pravo na trajnu naknadu (obiteljska mirovina) i pokriće pogrebnih troškova na račun HZZO-a.