7. decembra, 2018

POREZNE NOVOSTI – Evo što će se sve promijeniti u 2019. godini

Najnovije promjene u primjeni su od 01. prosinca 2018. godine, a najznačajnije se odnose na neoporezive naknade zaposlenicima gdje će poslodavci moći neoporezivo isplatiti do 5.000,00 kn godišnje. Nastavak porezne reforme kreće od 01. siječnja 2019. te možemo očekivati promjene u Zakonu o doprinosima i Zakonu o porezu na dohodak.

U primjeni od 01. prosinca 2018. godine

1.      Neoporezive naknade zaposlenicima

Po­slodavci tijekom prosinca mogu neoporezivo svo­jim radnicima isplatiti:

  •          prigodne nagrade (božićnicu, naknadu za go­dišnji odmor i sl.) do svote od 2.500,00 kn (moguća isplata u novcu, na tekući račun ili u naravi s uključenim PDV-om)
  •          nagrade za radne rezultate i druge oblike dodat­nog nagrađivanja radnika u svoti do 5.000,00 kn godišnje (isplata isključivo na tekući račun)
  •          600,00 kn dar u naravi (isplata isključivo u naravi, svota od 600,00 kn uključuje i PDV). Darovi u naravi pravdaju se računima, na koje je potrebno naznačiti ”dar u naravi – ime i prezime radnika”.
  •          600,00 kn dar za dijete zaposlenika (moguće isplatiti u novcu, na tekući račun ili u naravi sa uključenim PDV-om, uz uvjet da je dob djeteta maksimalno 15 godina)

Poslodavac odlukom može utvrditi manje, ali i veće svote s tim da se na svote iznad porezno dopustivih, plaćaju doprinosi te porez i prirez.

U primjeni od 01. siječnja 2019. godine

1.      Neoporezive naknade zaposlenicima

Prema računici (5.000,00 kn/12 mjeseci) poslodavac će u 2019. godini radniku moći isplatiti mjesečno neoporezivo svotu od 416,66 kn.

2.      Doprinosi

Ukidaju se doprinosi na plaću:

  •          doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 %
  •          doprinosa za za­štitu zdravlja na radu od 0,5 %.

Doprinos za zdravstveno osiguranje po­većat će se s 15 % na 16,5 %.

3.      Uzdržavani članovi – djeca

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržava­nom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primitci, primitci na koje se ne plaća porez i drugi primitci koji se ne smatraju dohotkom, ne prelaze svotu od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini. U 2019. proširit će se broj primitaka koji se ne ubrajaju u maksimalni iznos od 15.000,00 kn.

Uzdržavanom dje­com smatraju se i djeca koju poočim/pomajka uzdržava, a uzdržavanim članovima uže obi­telji smatra se i maćeha/očuh koje uzdržava punoljetno pastorče.

4.      Izmjene u poreznim razredima

Obračun poreza na dohodak u 2019. godini vršit će se sukladno parametrima:

5.      Članovi uprave i likvidatori – obračun doprinosa

Za člana uprave zaposlenog u društvu u kojemu obnaša tu dužnost obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgovačko društvo kao poslodavac (na osnovicu koja će se određivati na dosadašnji način), dok je za obveze doprinosa utvrđene prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja sam član uprave.

Uz člana uprave i likvidator će postati obveznik doprinosa i to na način:

  1.     ako je izvan sustava osiguranja: pre­ma rješenju Porezne uprave na osnovicu od 8.448,00 kn (65.894,40kn godišnje)
  2.     ako je u sustavu osiguranja – u društvu u kojem su u radnom odnosu: osnovica za obračun doprinosa je  5.491,2 kn
  3.     ako je u sustavu osiguranja – po nekoj drugoj osnovi: pre­ma rješenju Porezne uprave koja će utvrditi godiš­nju osnovicu odnosno razliku za plaćene doprinose.

Razdoblje za obračun dopri­nosa predstavljat će razdoblje od imenovanja do opoziva člana uprave, izvršenog direktora i upravitelja zadruge od­nosno do nastupa pravnih učinaka otvaranja ste­čajnog postupka i/ili likvidacije trgovačkog društva odnosno zadruge, prema podatcima iz nadležnoga sudskog registra.

Pri utvrđivanju godišnje obveze doprinosa prizna­ju se ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću za:

  •          mladu osobu do 30 godina života
  •          osobu koja se prvi put zapošljava
  •          dijete hrvatskog branitelja starijeg od 29 godina.

6.      Dodjela dionica zaposlenicima i članovima uprave

Dohotkom od kapitala (a ne od nesamostalnog rada) koji će se oporezivati stopom od 24%, smatrat će se:

  1.    primitci u naravi po osnovi udjela u dobitku čla­nova uprave trgovačkih društava, a koje ostva­ruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica
  2.    primitci u naravi po osnovi udjela u dobitku koji se ostvaruju po osnovi dodjela ili opcijske kupnje vlastitih dionica, a koje poslodavci i/ili isplatitelji primitaka daju radnicima
  3.    primitci koje ostvaruju radnici i članovi uprave tuzemnog društva odnosno fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem po osnovi udjela u dobitku putem dodjele vlastitih dioni­ca povezanog društva u tuzemstvu ili u inozem­stvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzem­stvu ili u inozemstvu.

 

7.      Primitci koji se ne smatraju dohotkom

Novim se odredbama propisuje da se dohotkom ne smatraju:

  1.       primitci koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba
  2.       za zdravstvene potrebe propisuje se da se dohotkom ne smatraju ni primitci po osnovi troškova prijevoza i smještaja u zdravstvene ustano­ve
  3.       udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje je­dinice lokalne i područne (regionalne) samou­prave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane na­knade koje one isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica i/ili
  4.       formalni i neformalni programi obrazovanja ne­zaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (re­gionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova.

 

8.      Dobrovoljno mirovinsko osiguranje – III. stup

Dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom) se ne smatraju uplate premija dobrovoljnog mirovinskog osigura­nja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika ako su kumulativno zadovoljeni sljedeći uvjeti:

  1.    premije se uplaćuju uz pristanak radnika
  2.    premije se uplaćuju tuzemnom dobrovoljnom mirovin­skom fondu
  3.    svote premije uplaćuju se do visine 500,00 kn mjeseč­no (ukupno do 6.000,00 kn godišnje)

Premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja za radnika nisu oporezivi primitak, a za poslo­davca predstavljaju porezno priznati rashod i sma­njuju mu osnovicu poreza na dobitak.

Predlaže se da se dohotkom od osiguranja u 2019. godini ne smatraju:

  •          uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.
  •          uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja

Što bi značilo da se Obrazac DMO – Podaci o premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja podnosi zadnji put za pre­mije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su podmirivane tijekom 2018. godine, najkasnije do 28. veljače 2019. godine.

9.      Kamatna stopa na pozajmice fizičkim osobama

Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godiš­nje (osim kamata po kreditima koji se daju ili subven­cioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave). U 2019. godini visina kamate snižava se na 2 %.