16. februarja, 2018

Kako se u Hrvatskoj tretira porezni kapitalni dobitak ostvaren prodajom kriptovaluta?

Hrvatski Zakon o porezu na dohodak razlikuje šest kategorija dohotka:

  • dohodak od nesamostalnog rada;
  • od samostalne djelatnosti;
  • imovine i imovinskih prava;
  • od kapitala;
  • od osiguranja;
  • drugi dohodak.
Članak 64. Zakona o porezu na dohodak navodi kako se dohotkom od kapitala smatraju: primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu i kapitalni dobici koji se definiraju kao razlika između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji financijske imovine.  
Sukladno objavljenom mišljenju Ministarstva financija br. 410-01/17-01/1419, urudžbeni broj: 513-07-21-01/17-2 trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom te se na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, budući se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca. Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za možebitne troškove trgovanja.
Utvrđivanje I plaćanje poreza na dohodak od kapitala:
Članak 70. Zakona propisuje da je porezni obveznik – imatelj financijske imovine sam obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka. Krajnji rok za prijavu ostvarenih kapitalnih dobitalnih dobitaka u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke je poslijednji dan mjeseca veljače tekuće godine. Porez se plaća po stopi od 12%, a koji se potom uvećava za prirez koji propišu općine i gradovi. Porez plaćen po osnovi kapitalnih dobitaka smatrat će se konačnim, što znači da se neće uzeti u obzir u godišnjem obračunu poreza na dohodak i da porezni obveznik po toj osnovi neće morati podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali ni moći ostvariti povrat, kao ni veću razliku za uplatu.
Izvještavanje na propisanim obrascima:
Prema članku 78. i 79. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17), porezni obveznici – imatelji financijske imovine obvezni su dostaviti izvješće JOPPD Poreznoj upravi prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine, u kojem iskazuju ukupno ostvarene kapitalne dobitke u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika.
Porezni obveznik koji ostvari dohodak od kapitala izravno iz inozemstva obvezan je, sukladno članku 87. Zakona, radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak na Obrascu RPO.
Izuzeće od izvještavanja i prijave poreza:
Porezni obveznici koji su ostvarili ukupan dohodak od kapitala u tuzemstvu posredstvom financijskih posrednika, po osnovi kapitalnih dobitaka u 2016. godini te su o istome dobili potvrdu (obavijest) na svoju kućnu adresu, a ostvareni kapitalni dobitak prema dostavljenoj obavijesti je manji od 112,00 kuna, te bi obveza poreza na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, primjenom prosječne stope prireza od 12%, iznosila ukupno do 15,00 kuna,  nisu u obvezi dostaviti Obrazac JOPPD do 31. siječnja 2017. godine i to iz razloga što bi trošak podnošenja Obrasca JOPPD bio u nerazmjeru naplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak.