2. srpnja, 2019

POREZNE AKTUALNOSTI – lipanj 2019.

PDV: Porezno oslobođenje za isporuke tuzemnih isporučitelja kupcima bez sjedišta u RH koji dobra izvoze u treće zemlje

Izvozne isporuke su načelno one kojima se dobra iz Republike Hrvatske izvoze u treću zemlju, gdje se kao temeljni dokument i dokaz uzima postojanje jedinstvene carinske deklaracije, odnosno elektronička poruka IE599 iz sustava ECS.

Izvozne isporuke oslobođene su poreza na dodanu vrijednost prema članku 45. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Pri tom se status izvoznika vezuje za krajnjeg isporučitelja ili za kupca te treću osobu, koja za njihov račun dobra otpremi iz RH u treću zemlju izvan EU.

Krajem travnja ove godine, Porezna uprava RH objavila je svoje stajalište o mogućoj primjeni poreznog oslobođenja na prodaju izvozno ocarinjenih dobara od strane hrvatskog isporučitelja kupcu bez sjedišta u RH, pri čemu se dobra otpremaju izravno od hrvatskog isporučitelja kupcu iz treće zemlje. Prema danom tumačenju, u slučajevima kada je na izvoznoj carinskoj deklaraciji kao izvoznik naveden prvi kupac sa sjedištem izvan RH (npr. sjedištem u drugoj državi članici EU) i dobra se otpremaju u treću zemlju krajnjem kupcu, hrvatski isporučitelj može primijeniti oslobođenje od poreza na dodanu vrijednost prema članku 45. Zakona, ako od prvog kupca pribavi carinsku deklaraciju na kojoj je taj kupac naveden kao izvoznik.

Prvi kupac koji stiče dobra od hrvatskog isporučitelja na teritoriju RH mora voditi računa, da se, prije svega, treba registrirati u RH za potrebe poreza na dodanu vrijednost, obzirom da stiče dobra na hrvatskom teritoriju te se pojavljuje u statusu izvoznika. Porezni obveznici sa sjedištem izvan EU u tu svrhu moraju imenovati poreznog zastupnika.

E-RAČUNI u javnoj nabavi

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi donesen je krajem 2018. godine, no, njegov članak 7., koji propisuje izdavanje elektroničkih računa u skladu sa europskom normom, stupa na snagu 01.07.2019. godine. Prijelazni period ostavljen je obveznicima primjene, kako bi se lakše i uspješnije pripremili i prilagodili potrebama izdavanja elektroničkih računa.

Nabava roba, usluga i radova, gdje je naručitelj tijelo državne ili javne uprave ili trgovačko društvo koje obavlja jednu od sektorskih djelatnosti uređena je Zakonom o javnoj nabavi. Na javne nabave primjenjuje se Zakon o elektroničkom izdavanju računa i obvezan je i za javne naručitelje i za gospodarske subjekte dobavljače od kojih se roba nabavlja. Naručitelji su obvezni primati i izvršavati plaćanja po izvršenim ugovorima javne nabave samo na temelju elektroničkih računa u skladu s europskom normom, bez obzira na vrijednost nabave.

Očekuje se da će primjena elektroničkog računa u sustavu javne nabave osjetno smanjiti administrativne troškove, troškove isporuke i arhiviranja, kao i da će se smanjiti vrijeme potrebno za provedbu procesa te mogućnost grešaka.

Europska norma za elektroničke račune u primjeni je na cijelom području EU s ciljem smanjenja prepreka prekograničnoj nabavi i omogućavanja sudjelovanja u postupcima javne nabave gospodarskim subjektima s cijelog područja EU.

POREZNA UPRAVA RH: izdavanje obvezujućih mišljenja poreznim obveznicima

Prema Općem poreznom zakonu i Pravilniku o provedbi Općeg poreznog zakona, Ministarstvo financija, Porezna uprava RH može izdati obvezujuća mišljenja za konkretna pitanja podnositelja zahtjeva, koja se odnose na porezni tretman budućih i namjeravanih transakcija u njegovom poslovanju.

Prema uputi Porezne uprave, zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja može podnijeti porezni obveznik rezident ili nerezident, odnosno njegov porezni savjetnik, fizička ili pravna osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili izvršila registraciju djelatnosti.

Zahtjev mora biti u pismenom obliku i može sadržavati više pitanja koja se sva odnose na jedno područje primjene, a podnosi se elektronički, putem službene elektroničke adrese Porezne uprave ili putem nadležne ispostave Porezne uprave te Ureda za velike porezne obveznike.

Bitan dio zahtjeva čini opis namjeravanih poslovnih transakcija te njihove poslovne i financijske posljedice. Podnositelj je dužan pripremiti i prijedlog odgovora uz pozivanje na relevantne zakonske odredbe, navodeći činjenice te pravnu analizu predstavljene transakcije.

Najkasnije u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva, Porezna uprava može podnositelju zahtjeva ili njegovom poreznom savjetniku uputiti poziv za održavanjem prethodnog razgovora.

U roku od 90 dana od zaprimanja potpunog zahtjeva, Porezna uprava izdaje obvezujuće mišljenje. Troškovi izdavanja terete poreznog obveznika i iznose između 5.000,00 HRK i 30.000,00 HRK, ovisno o godišnjem prihodu podnositelja zahtjeva.

Porezna uprava ne izdaje obvezujuće mišljenje ako:

  1. se zahtjev ne odnosi na buduće i namjeravane poslovne transakcije;
  2. se zahtjev podnositelja odnosi na predmet započetog poreznog nadzora ili predmet sudskog postupka ili postupka povodom pravnih lijekova u kojima sudjeluje podnositelj;
  3. se zahtjev podnositelja odnosi na opće ili hipotetsko pitanje;
  4. iz sadržaja zahtjeva proizlazi da podnositelj nema stvarnu namjeru poduzimanja poslovnih aktivnosti koje su predmet zahtjeva;
  5. podnositelj propusti podmiriti troškove ili dostaviti pisanu suglasnost za podmirenje dodatnih troškova.

ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA – promjene od 01.01.2020. godine

Na samom početku 2020. godine na snagu stupa novi Zakon o članarinama turističkim zajednicama.

Za jedan dio djelatnosti za koje je do sada bila propisana obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama, od 01.01.2020. ta obveza se ukida:

  • 69.2 Računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti; porezno savjetovanje;
  • 62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima;
  • 63 Informacijske uslužne djelatnosti;
  • 74.1. Fotografske djelatnosti;
  • 74.3 Prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača;
  • 96.02 Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje;
  • i dr.

Stope za obračun i plaćanja članarine utvrđivat će se samo po skupinama djelatnosti:

  • Prva skupina – 0,16150;
  • Druga skupina – 0,12920;
  • Treća skupina – 0,09690;
  • Četvrta skupina – 0,03230;
  • Peta skupina – 0,01938.

Gospodarski subjekti sa sjedištem na područjima općina i gradova unutar potpomognutih područja (I – IV skupina područja) plaćat će članarinu umanjenu za 20 %.

Fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu plaćaju paušalnu godišnju svotu članarine turističkim zajednicama prema broju kreveta, smještajnih jedinica i kapacitetu objekta za robinzonski smještaj. Godišnje paušalne svote članarine bit će propisane pravilnikom.

 

Za više informacija o navedenim temama, slobodno nas kontaktirajte.

Biljana Stanković, ovlašteni porezni savjetnik

biljana.stankovic@unija.com

 

Venkomir Horvatić, Country Manager

venkomir.horvatic@unija.com