29. lipnja, 2020

Obračun plaće zaposlenih umirovljenika

Od 01.01.2019. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 115/18) je proširen krug umirovljenika koji mogu biti u radnom odnosu uz istovremeno primanje mirovine. Do tada je to bilo isključivo moguće umirovljenicima u starosnoj mirovini.

Poslodavac s umirovljenikom potpisuje ugovor o radu koji je identičan ugovoru koji se koristi za ostale radnike. Ugovor se sklapa na nepuno radno vrijeme  (maksimalno 4 sata dnevno, odnosno 20 sati tjedno). Osim za korisnike invalidske mirovine i korisnike starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja, oni se mogu zaposliti na puno radno vrijeme.

Na umirovljenika se primjenjuju prava i obveze propisane ugovorom o radu, Pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Prijava umirovljenika u radni odnos identična je zapošljavanju regularnih radnika. Na HZMO se predaje obrazac M-1P. U obrascu se popunjava se kao i inače, osim u polju „Dnevno radno vrijeme“ se stavlja 4 sata, osim za one kategorije umirovljenika koji mogu raditi na puno radno vrijeme. U polje „Korisnik/ca mirovine u osiguranje odabire se šifra 02 – Korisnik/ca starosne mirovine/prijevremene mirovine.

Korisnici mirovine mogu nastaviti raditi kod dosadašnjeg poslodavca do polovice punog radnog vremena ili se zaposliti kod novog poslodavca. Pritom, ako umirovljenik nastavlja raditi kod istoga poslodavca, poslodavac može s tom osobom sklopiti aneks ugovoru o radu ili izmijenjeni ugovor o radu prema kojem će umirovljenik nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena u kojem slučaju ne dolazi do prestanka u osiguranju. Sklapanje aneksa ili izmijenjenog ugovora moguće je samo za korisnike starosne mirovine. Korisnici prijevremene mirovine moraju sklopiti s poslodavcem novi ugovor o radu, pritom ga poslodavac mora odjaviti te ponovo prijaviti.

Ako je umirovljenik koji je u trgovačkom sudu na­veden u društvenom ugovoru kao član uprave i izvrš­ni direktori trgovačkog društava, likvidator te upra­vitelj zadruge, a nije osiguran po nekoj od osnova mirovinskog osiguranja određenih Zakonom, tada se obvezno osigurava kao samostalni osiguranik i u tom slučaju plaća doprinose prema rješenju Porezne uprave.

Umirovljenici – radnici imaju, temeljem sklopljenog ugovora o radu ili nekog drugog izvora radnoga prava, pravo na plaću čija visina, pored ostalog, ovisi o ugovorenom radnom vremenu. Ako su kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu propisani i drugi kriteriji za obračun plaće, tada se oni moraju primijeniti pri obračunu plaća. Pri obračunu propisanih obveza iz plaće – poreza na dohodak, prireza porezu i doprinosa za obvezna osiguranja – primjenjuju se isti propisi i na isti način kao i za sve ostale radnike.

Nakon odlaska radnika u mirovinu PU dostavlja njegovu poreznu karticu elektroničkim putem HZMO-u. Budući osobni odbitak tijekom godine može koristiti samo onaj poslodavac kod kojega se nalazi porezna kartica to znači da drugi isplatitelj (poslodavac) pri obračunu predujma poreza na dohodak ne može koristiti osobni odbitak. Međutim, uz uvjet da umirovljenik-radnik zatraži raspodjelu osobnog odbitka, tada će osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja. Porezna uprava će u tom slučaju na Obrascu PK upisati postotak raspodjele koji može koristiti HZMO i postotak raspodjele koji će koristiti poslodavac-isplatitelj plaće. Nakon izvršenih promjena PU će izdati novi Obrazac PK, a svaki od poslodavaca će moći koristiti osobni odbitak samo do utvrđenog postotka (čl. 28. st. 8. Pravilnika). Ako je mirovina manja od pripadajućeg osobnog odbitka tada je za osobu isplativo da zatraži raspodjelu osobnog odbitka kako bi iskoristio osobni odbitak u cijelosti već pri isplati navedenih dohodaka.

Poslodavac je obvezan za isplaćenu plaću podnijeti Obrazac JOPPD, na dan isplate plaće ili sljedeći radni  dan. Ta obveza postoji i za umirovljenika-radnika, a JOPPD se sastavlja na istovjetan način i uz primjenu istih oznaka kao i za sve ostale radnike.

Materijalna prava radnika (regres, božićnica, prijevoz s posla i na posao, jubilarna nagrada i dr.) reguliraju se nekim od izvora radnoga prava – ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. To znači da će umirovljenici-radnici imati pravo na isti iznos prigodne nagrade i ostalih materijalnih prava kao i radnici zaposleni na puno radno vrijeme, ali samo ako je to posebno uređeno jednim od navedenih izvora prava.

Vezano uz ostala prava, umirovljenici u radnom odnosu imaju pravo na isti broj dana godišnjeg odmora kao i radnici koji rade s punim radnim vremenom. Međutim, ove osobe nemaju pravo koristiti dnevnu stanku, kao ni svi radnici koji rade manje od šest sati dnevno.

Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 50., osiguranici s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ne mogu ostvariti pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a za vrijeme privremene nesposobnosti već isključivo na teret sredstava poslodavca. To znači da nema prelaska obveze na teret HZZO-a od 43. dana bolovanja, također nema prelaska na teret HZZO-a u slučaju ozljede na radu. Za to vrijeme poslodavac im za cijelo vrijeme bolovanja može ispla­ćivati naknadu u visini prosječno isplaćene najmanje dvije bruto-plaće u šest mjeseci prije mjeseca kada je nastupilo bolovanje, smanjenu za najviše 30 %. Za­posleni umirovljenik i poslodavac mogu se dogovoriti da poslodavac ne isplaćuje naknadu za vrijeme bo­lovanja. Međutim, umirovljenik i za to vrijeme zadr­žava status osiguranika u obveznim osiguranjima te je poslodavac obvezan plaćati doprinose na najnižu osnovicu za plaćanje doprinosa koja u 2020. godini iznosi 3.321,96 kn.

 

Postojeći propisi omogućavaju korisnicima mirovine da, uz zadržavanje prava na isplatu mirovine, nastave raditi i/ili obavljati određenu samostalnu djelatnost uz zadovoljavanje određenih uvjeta. Svi korisnici mirovine za koje se za vrijeme korištenja mirovine uspostavlja svojstvo osiguranika (imaju prijavu na mirovinsko osiguranje, npr. korisnici starosne ili invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u osiguranju, korisnici mirovine koji ostvaruju drugi dohodak), ostvaruju pravo na ponovno određivanje mirovine nakon godine dana provedene u osiguranju. Korisnici mirovine koji nemaju svojstvo osiguranika (npr. ostvaruju drugi dohodak ili se bave domaćom radinošću) nemaju tu mogućnost.

 

Za sva dodatna pitanja i pomoć UNIJA vam stoji na raspolaganju.

e-mail: info.zg@unija.com