Mobbing predstavlja specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kada jedna ili više osoba učestalo psihički, a ponekad i fizički zlostavlja i ponižava drugu osobu, a cilj zlostavljanja je ugrožavanje njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva te integriteta, a može ići čak do ugrožavanja i napuštanja radnog mjesta. Najčešće su te radnje učestale i dugotrajne, vrlo često od strane nadređenih osoba na radnom mjestu.
Razlikujemo nekoliko vrsta mobbinga, ovisno o tome tko ga provodi u hijerarhijskog strukturi radnog mjesta:
- vertikalni mobbing – nadređeni zlostavljaju podređene,
- obrnuti mobbing – podređeni zlostavljaju nadređenog,
- strateški mobbing – sustavno fokusiranje na zlostavljanje radnika koji su nepoželjni ili nepotrebni dio radne snage,
- horizontalni mobbing – zlostavljanje prema osobi iz iste hijerarhijske razine,
- emotivni mobbing – zlostavljanje zbog emotivnih razloga, ljubomore, zavisti, ljutnje, neprijateljstva, antipatije i slično.
Zlostavljanje se može provoditi na nekoliko različitih nivoa:
- napad na mogućnost izražavanja: ograničavanje mogućnosti izražavanja od strane pretpostavljenoga ili kolege, neprekidno prekidanje u radu, psovanje i deranje, stalna kritika na obavljeni posao, telefonski napadi, kritiziranje privatnog života, usmene prijetnje, pisane prijetnje, odbijanje komunikacije koja je nužna za obavljanje posla,
- napad na društvene kontakte: zabrana razgovora s drugim djelatnicima, premještanje u neadekvatne radne prostore, ignoriranje,
- napad na ugled: širenje loših glasina, ogovaranje, ismijavanje, upućivanje na psihijatrijsko promatranje bez objektivnog razloga, ismijavanje po raznim pitanjima, napad na politička ili vjerska shvaćanja, pogrdno oslovljavanje, seksualno približavanje ili verbalne seksualne ponude,
- napad na kvalitetu životne i radne sredine: nekorektna ocjena rada, oduzimanje radnih zadataka, degradiranje u radnom smislu, dodjeljivanje uvredljivih radnih zadataka, oduzimanje sredstava za rad, podmetanje i falsificiranje dokumenata,
- napad na zdravlje: prisila rada na poslovima koji su štetni za zdravlje, prijetnje fizičkim nasiljem, primjena lake sile, tjelesno zlostavljanje, seksualni napadi, nanošenje fizičke štete na radnom mjestu ili izvan.
Faze mobbinga:
- faza – konflikt usmjeren prema nekoj osobi, okidač,
- faza – svakodnevna izloženost raznim oblicima mobbinga u duljem vremenskom periodu, stigmatizacija žrtve,
- faza – uključivanje upravljačke strukture koja pokušava riješiti nastalu situaciju,
- faza – borba žrtve za opstanak i povrat izgubljenog ugleda,
- faza – isključenje žrtve s radnog mjesta (otkaz, mirovina, napuštanje radnog mjesta).
Posljedice mobbinga za žrtvu su uvijek izuzetno stresne i psihički pogubne, vrlo često ne nailaze na razumijevanje upravljačke strukture, svi procesi se provode sporo i neučinkovito, a zlostavljač često nije kažnjen.
Termin mobbing, u zakonodavstvu Republike Hrvatske nije prihvaćen, ali se zabrana diskriminacije, uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i zaštita dostojanstva na radnom mjestu reguliraju Zakonom o radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova te Kaznenim zakonom te Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i određenja u Ustavu Republike Hrvatske.
Članak 7. Zakona o radu propisuje zaštitu radnika:
- Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima ( Kazneni zakon, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova).
- Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s ovim Zakonom i posebnim zakonima (Kazneni zakon, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova).
Članak 134. Zakona o radu propisuje zaštitu dostojanstva radnika:
- Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
- Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
- Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
- Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja, ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
- Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.
- Za vrijeme prekida rada iz stavka 4. i 5. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.
- Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz stavka 6. ovog članka.
- Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.
- Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.
- Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.
Članak 133. Kaznenog zakona propisuje kaznenu odgovornost za osobu koja povrijedi dostojanstvo radnika:
- Tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
- Kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka progoni se po prijedlogu.
U praksi, zaštita radnika od mobbinga pokazuje se kao veliki problem, jer zakonom nisu precizno definirane sve radnje koje se moraju provesti prilikom pritužbe radnika na mobbing.
Za više informacija i pomoć o navedenoj temi, slobodno nas kontaktirajte na:
e-mail: info.zg@unija.com
tel. +385 1 6446 381
